nybanner1

Talafaasolopito o le Fu'a a Culpeper Fu'a a Gadsden ma le fu'a a Navy Jack

Fu'a a Culpeper

Fu'a a Culpeper

O leFu'a a Culpepersa tauaveina e leCulpeper Minutemenmai le Itumalo o Culpeper, Virginia. O alii o se vaega oO le Kolone Patrick HenryNa faavaeina le 1st Virginia Regiment i le 1775. O le fuʻa o se faʻaliliuga o leFu'a a Gadsdenna faia i le amataga o le tausaga e le sui o South Carolina i le Konekeresi,Christopher Gadsden, ae fa'atasi ai maPatrick Henry'so upu lauiloa "Sa'olotoga po'o le Oti" na fa'aopoopo i itu. O se tasi lea o nai Fu'a o le Fouvalega a Amerika e mafai ona tatou fai atu ma le mautinoa sa tauaveina moni lava i le Taua o le Fouvalega.

O leFu'a a Culpepero se fu'a pa'epa'e ma se gata Amerika i le ogatotonu i luga o upu“Aua le Savalivali Mai ia te A’u.”O upu“O le Culpeper Minutemen”o loo i totonu o se fuʻa i luga aʻe o le gata maPatrick Henry'supu lauiloa“Saolotoga po o le Oti”o loʻo i itu o le gata.

O leFu'a a Culpeperna faʻaaogaina muamua i le 1775 ma o se fesuiaiga o leFu'a a Gadsdenna faia i le amataga o le tausaga e le Sui o le KonekeresiChristopher Gadsdeno Karolaina i Saute. Sa avea Gadsden ma sui o le Komiti o le Gataifale a le Konekeresi ina ua filifili e fa'apipi'i leUSS Alfredma va'a tuafafine. Kapeteni o Rhode IslandEsek Hopkinssa faaigoaina o le uluai komodoro o le flotilla ma leAlfredo lana kamupani fu'a lea.

Faasalalauga: Fu'a Shangqi i le avea ai ma se Kamupani Gaosi Fu'a Teuteuga fa'apolofesa, e mafai ona matou galulue fa'atasi ma

Tagata fa'atau patino, Matou te tu'uina atu oloa ua mae'a

Fa'atau'oloa Si'isi'i: Matou te tu'uina atu oloa ua mae'a

Tagata fai fu'aMatou te tuʻuina atu mea mata ma mea e leʻi maeʻa ona faʻaaogaina mo tagata faʻatau.

Tele: 14*21cm i le 30'x60'
Meafaitino: Poly, Nylon, Cotton, Poly-cotton, Satin
Ituaiga fu'a: Fu'a ta'avale, Fu'a va'a, Fu'a pou fu'a, Fu'a lalaga lima, Fu'a fa'asalalauga, 'Ele'ele, Aluga
Tele mamanu: 197 fu'a o le atunu'u o le lalolagi, 50 fu'a o le setete o le ISA, Fu'a fa'asolopito, Fu'a fa'apitoa e pei ona mana'omia e tagata fa'atau.
Fu'a tele a le USA 5'x8' Mamafa mo puipui
Fu'a tele a le USA 6'x10' Mamafa mo le fale
Fu'a tele a le ISA e 8'x12' Mamafa mo le pou o le fu'a
Fu'a o le Iunaite Setete 10'x12' Mamafa mo fafo
Fu'a o le Iunaite Setete 12'x18' Mamafa mo fafo
Fu'a o le Iunaite Setete 15'x25' Mamafa mo fafo
Fu'a o le Iunaite Setete 20'x30' Mamafa mo fafo
Fu'a a le Iunaite Setete 20'x38' Galuega Mamafa mo fafo
Fu'a a le Iunaite Setete 30'x60' Galuega Mamafa mo fafo

Fu'a a Gadsden

Fu'a a Gadsden

Christopher Gadsdensa lagona e matuā tāua tele mo le komodoro le i ai o lana lava fuʻa (fuʻa) ma sa ia mamanuina leFu'a a Gadsdenma tuʻuina atu ia Hopkins i Philadelphia. Mo lenei mafuaʻaga e taʻua ai foʻi i nisi taimi o leFu'a a Hopkins. O leFu'a a Gadsdeno se fu'a samasama ma le gata Amerika i le ogatotonu i luga a'e o upu“Aua le Savalivali Mai ia te A’u.”E leʻi pine ae tuʻuina atu e Gadsden le fuʻa ia Hopkins, ae toe tuʻuina atu e ia se isi fuʻa.Fu'a a Gadsdeni le Setete o Karolaina i Saute.

Na avea le gata uʻamea ma faʻailoga mo kolone aʻo leʻi oo i leTaua a Falani ma Initiaona o se tusiga ma se ata fa'ata'ita'i na lomia ePeniamina FranklinI le 1751, na lolomiina ai e Franklin se tusiga mataʻina i lanaPennsylvania Gazetteo le ta’usalaina lea o faiga masani a Peretania o le auina atu o pagota i kolone o Amerika. I le tusiga, na ia fautuaina ai e tatau i tagata Amerika ona “toe taui atu le agalelei” e ala i le auina atu o ni gata fe’ai i Egelani e tufatufa atu i togālaau a ali’i maualuluga na auina atu pagota.

Siaki a le Neivi

Siaki a le Neivi

Na lele e le uluai Neivi a Amerika a o faapotopoto i lalo o le taitaiga a le Komodora Esek Hopkins, o le First Navy Jack lauiloa talu mai lena taimi ua avea ma faailoga o le Neivi a Amerika ma le agaga. O laina masani e sefulutolu e sopoia e se Timber Rattlesnake, lea sa matua taua lava i le American Revolution, aua na avea ma se ata mo le uiga o le Kolone. E le oso le gata sei vagana ua faaosoina, ma e muamua ona tuuina atu le lapataiga i lana gatete, lea o loo faaalia i luga o le fuʻa e sefulutolu vaega. O upu totoa, "Aua le Savali ia te Aʻu" e toe faamamafaina ai le manatu ma ia mautinoa ua malamalama i ai. I le taimi nei, e tusa ai ma poloaiga a le Failautusi o le Neivi, o vaa uma a Amerika e lele i le First Navy Jack mo le umi o le Taua i Faiga Faatupu Faalavelave, e faamamalu ai i latou na maliliu ia Setema 11, 2001.


Taimi na lafoina ai: Tesema-19-2022